Poslovna zgrada DHMZ

Obrazloženje koncepta

Zgrada DHMZ-a je složeni sustav programskih sklopova koji su istovremeno odvojeni i usko povezani. Pozicija i orjentacija zgrade – ulazni trg, ulazi u zgradu, kolni ulaz, proizlazi iz šire analize pješačkih tokova, urbanističkog grupiranja i glavnih osi budućeg kampusa.

Penjanjem u vis zgrada gubi dio tlocrta uvlačenjima i krovnim terasama čime se dobiva na osunčanju nižih etaža i na prozračnosti volumena lamele.

Etaža podruma maksimalno je iskorištena unutar dopuštenog građevinskog pravca. Otkopavanjem dijela fasade podruma kod ulazne rampe omogućuje se prirodno osvjetljenje i provjetravanje radnih prostora.
Prizemlje je jasno podijeljeno na prostore za vanjske korisnike i prostore za zaposlenike. Javni prostori i ulazni trg orjentirani su prema glavnoj osi kampusa. Laboratoriji su sukladno zahtjevima postavljeni u zasebne traktove i orjentirani prema sjeveru.
Katovi su organizirani racionalno kao lamela sa skeletnim nosivim rasterom te sa središnjim hodnikom i dvije jezgre. Glavnom i evakuacijskom. Takav koncept omogućuje maksimalnu fleksibilnost kod organizacije radnih prostora.

Stambena zgrada Tkalčićeva

Obrazloženje koncepta

Koncept ovog projektnog rješenja interpolacije u vidu Stambeno- poslovne građevine u Zagrebu u Tkalčićevoj ulici, temelji se na zatečenoj prostornoj šupljini koja tvori savršen kontrast urbaniteta donjogradske ulice nedovršenog presjeka s jedne strane i netaknute, vegetacije istočne padine prema Kozarčevoj ulici. Programski usmjerenom odignutom prizemlju, u želji za metafizičkom preslikom praznine u obliku nove interpolacije, pridodaje se organizacija prostora po etažama na način da se sve pomoćne prostorije te sanitarni čvorovi postavljaju uz bočne sjeverne i južne kontaktne zone kako bi se oslobodio i otvorio centralni slobodni prostor.

Iz vizure korisnika otvara se mogućnost konstantne dualnosti prostornog doživljaja prema urbanoj vrevi i društvenoj interakciji s jedne i neopterećenoj mirnoći prirodne oaze s druge strane. Metafora pročelja i njegovih istaka odnosno uvlačenja također proizlazi iz jednakih premisa. Istočni istak prema Tkalčićevoj ulici kao da naglašava želju kuće i korisnika za suptilnim uplitanjem u tok uličnog pročelja, dok lođa sa zapadne strane kao signal introvertiranosti stambenog dijela kuće dodatno uvlači prostornost praznine u novoizgrađeno tkivo.

Hotel u Splitu

Opis projekta

Prilikom projektiranja nekoliko osnovnih koncepata odredilo je idejno rješenje. Koncept volumena i pozicije zgrade na parceli bio je poštivanje uglovnog karaktera parcele, te iz toga proizlazi L oblik koji to naglašava. Takvom dispozicijom zgrada dijeli parcelu na stražnji dio koji se koristi kao parking, ulaz u garažu i atrij konferencije, odnosno manje atraktivan dio parcele te prednji dio koji se koristi kao terasa s pogledom na more. Takav oblik zgrade konsolidira „blok“ omeđen obodnim ulicama. Forma omogućuje kvalitetan raspored sadržaja i smještajnih jedinica. Ulaz u prizemlju je na najistaknutijem dijelu, uočljiv s prilazne strane te svojom visinom koja se proteže kroz sve etaže, obložen sa staklenim pročeljem stvara vizualni fokus te nedvosmisleno označava centar i ulaz u hotel. Forme balkona, pergola na krovu i trokutastih jedra koja staklene elemente štite od osunčanja asociraju na morske motive broda i brodskog jedra te zajedno sa bijelom obradom pročelja i zelenkasto toniranim staklima (pandan zelenim škurama okolnih vila) stvaraju mediteranski ugođaj.

Uređenje ulice Ljerke Šram

Koncept

Koncept je sagledan prvo u širem obuhvatu te komplementarno u užem obuhvatu. U široj zoni prepoznata je pješačka transverzala sjever-jug koja se proteže od Slavonske avenije do rijeke Save. Sukladno tome ostvaren je jak pješački potez oslobođen od kolnog prometa koji se nadovezuje na uži obuhvat ulice Ljerke Šram te na zgradu tržnice.

Sjeverni dio šireg obuhvata koncipiran je na način da izgradnja ne blokira pješake nego da obodno obrubljuje novi sjeverni trg koji vizualno komunicira sa zgradom tržnice i južnim dijelom obuhvata. Namjena izgradnja na sjevernom dijelu sukladno GUP-u je definirana kao mješovita pretežito stambena te u ovoj fazi nije strogo definirana zbog ostvarenja u fleksibilnosti budućih potreba naselja. Izgradnja je visinom i gabaritima komplementarna okolnoj izgradnji.Uži obuhvat definiran je konceptom tri fokusa – trga.

Oblikovanje

Prolaz sjever jug definiran je kao „prolazni“ trg, te je akcentiran postojećim drvoredom i s nekoliko paviljona koji mogu poslužiti kao vanjski plac produžetak unutarnjeg placa u svrhu promocija, sajma itd. Pored njega zadržana je veća skupina kvalitetnih stabla te je njihova povšina povećana i iskorištena da se stvori drugi fokus „zeleni“ trg. Zeleni trg presječen je fontanom „Sava“, te je stvoren intiman i ugodan ambijent nadograđen na postojeće zelenilo. Treći fokus je „otvoreni“ klasični trg sa paviljonom u sredini koji se može koristiti u različitim scenarijima – šetnja, predstave, koncert, sajmovi itd.

Kolni promet izbačen je sa postojeće trase rubno uz stambene zgrade tako da se dobije što kvalitetnija pješačka zona. Uz zonu tržnice smješteni su ugostiteljski paviljoni s pogledom na trg.

Nogometni centar Svetice

Opis projekta

Nogometni i atletski centar smješteni su većinom u prizemlju sa dijelom sadržaja na katu i podrumu. Wellness, kongres i hostel smješteni su u vertikali sa toplom vezom prema sportskim sadržajima. Mediji su smješteni na prvom katu blizu nogometnog centra. Restoran  je postavljen kao veza između vip lože te ostalih sadržaja koji ga koriste. U podrumu se nalazi garaža i gospodarski prostori. Komercijalni sadržaji smješteni sun a najprometnijem dijelu u prizemlju prema prilaznom trgu i okolnim pločnicima. Oblik je razdvojen na dva volumena s različitom fasadom. Takav kontrast boje i forme i odražava funkciju i sadržaj koji se nalazi unutar njih.

Otvaranjem prolaza između volumena, zgrada se otvara prema pješačkom prometu sjever-jug, te se omogućuje nesmetano korištenje različitih funkcija centra bez preklapanja sadržaja I korisnika. Dizanjem dijela zgrade u vis (P+4) te stvaranjem takve vertikale izbjegnut je efekt “palačinke” (niske zgrade velike tlocrtne površine) koja nadopunjuje vizuru grada i okolne izgradnje. Korištenje vedrih boja na fasadama i parteru odražava sportski karakter centra te sportaše koji ga koriste. Važan dio koncepta omogućavanje je besprijekornog funkcionalnog i sigurnog korištenja centra za vrijeme utakmica te u redovitom korištenju.

Poslovni centar Radnička

Opis projekta

Prilikom projektiranja nekoliko osnovnih koncepata odredilo je idejno rješenje. Postavljanje volumena na česticu uvjetovano je zahtjevom faznosti izgradnje te kvalitetnim rješenjem glavne ulične fasade. Umjesto rješavanja fasade igrom ornamenta i estetike plohe, dinamika pročelja stvorena je uvlačenjem sportskog centra u dubinu čestice te isticanja poslovnog centra na rubu čestice. Takvom postavom ulična fasada se čita u dvije ravnine čime se postiže dinamika i osjećaj dubine.

Druga prednost takvog postava volumena je stvaranje ozelenjenog trga na mjestu pomaknute zgrade (zelenog krova garaže), koji u nedostatku kvalitetnog vanjskog prostora i sadržaja okolne izgradnje nudi prostor vanjskog odmora i okupljanja korisnika centra te stvara fokus i naglašava ulaz u centar te pješačko i biciklističko žarište. Poslovna vertikala smještena je u sjeverni ugao čestice, na najistaknutiji dio na građevnom pravcu uz ulicu te je prva vidljiva iz smjera centra grada te sa Slavonske avenije.

Faznost izgradnje je zadovoljena razdvajanjem sadržaja centra u tri zasebne zgrade – poslovni centar, sportski centar, i stanica za tehnički pregled. Garaža se nalazi ispod poslovnog centra i STP-a dok su ukopani dijelovi sportskog centra dilatirani od garaže te se mogu izgraditi nakon faze izgradnje garaže.

Društveni centar Lepoglava

Opis projekta

Centar je razdvojen na nekoliko cjelina. Tlocrtno se proteže na tri etaže – podrum, prizemlje, prvi kat s galerijom. Ulazni hol je u centru tlocrta iz kojeg se šire krakovi lijevo i desno. Kolni ulaz je kroz rampu koja vodi u podzemnu garažu zapadno od zgrade. U podrumu se nalazi garaža, servisni prostori s tehnikom, i spremište zimnice. U prizemlju se nalazi dvorana sa pratećim prostorima, kavana te izložbeni prostor sa pratećim sadržajima. Iz hola se penje na kat na kojem se nalaze uredski prostori i uprava te drugi dio izložbenog prostora sa radionicama. Korištenjem dviju stepenica dobiva se kružna vertikalna veza te razdvajanje korisnika turista od zaposlenika i uprave. Vijećnica u upravi je smještena na galeriju iznad uprave gdje se proteže pogled na samostan. Cijeli parter je pješačka zona, sa prostorima za interventna vozila i parkiranje bicikla. Vanjska terasa kavane smještena je na vidljivom mjestu sa pogledom na cijeli trg.

Princip unutarnje organizacije slijedi da su servisni i manje bitni prostori smješteni na manje atraktivnom sjevernom i zapadnom pročelju dok je glavni sadržaj orijentiran prema trgu i samostanu. Vertikale i komunikacije smještene su racionalno u centru tlocrta te omogućuju jednostavnu i jasnu komunikaciju i evakuaciju. Lift je smješten pored stubišta. U prostoru krovišta ostavljen je prostor za buduću tehniku.

Sportsko-edukacijski centar

Opis projekta

Arhitektonski koncept je raspršivanje i razbijanje volumena u paviljone koji se onda ujedinjuju matricom komunikacija te postaju cjelina koristeći istu završnu obradu pročelja. Razbijanjem se postiže cjelina. Kao akcent kompozicije iskorišten je podignuti i izdvojeni prsten trim staze koji lebdi na kompoziciji. Takvom strukturom postiže se kvalitetna umreženost različitih sadržaja, te se omogućuje korištenje objekta u normalnom i stadionskom režimu kao i različitim korisnicima – studenti, gledatelji, sportaši, zaposlenici. Maksimalna otvorenost dvorana i trim staze prema kvalitetnom vanjskom prostoru ostvaruje vizualnu komunikaciju sportaša sa okolinom.

Glavni pješački smjer na čestici prolazi kroz ulaz objekta te stvara procjep čime se omogućuje pristupačnost i „otvorenost“ s ulične glavne fasade kao i sa dvorišne strane. Takvim orjentacijom centar se otvara velikom broju vanjskih korisnika te studentima KIF-a i studentskom domu Stjepan Radić i sportašima na vanjskim terenima smještenim na čestici.